Našyja dziaučynki samyja talenavityja, śmiełyja dy mocnyja. RIP
sam ty dziaučynka
18.01.2025
Škada, nieuvažienije k pavšiemu voinu. nie žałosť a voinskije počiesti. chotia by minuta mołčanija
Janina
18.01.2025
Škada, vam nie zdajecca, što vy prynizili hetuju dziaŭčynu, apuściŭšy jaje na ŭzrovień niejkich tam "vašych" dziaŭčynak?
.
18.01.2025
Janina , nie, heta dla jaje navat honar, ale ž nie tabie ab hetym havaryć
Janina
19.01.2025
., padrabiaźniej, a što tvajo dziaŭčynki zrabili? Chiba ty maješ na ŭvazie tych, što abiacali spasieńnie AMAPu, padstaŭlali ludziej pad represii? Ci tych, kaho chunta vyviezła za miažu i jany da hetaj pary imitujuć burnuju palityčnuju dziejnaść, azvučvajučy teksty byłych chaŭruśnikaŭ łukašenki i zaklikajučy zamknuć Biełaruś u pastku da rasiei?
1
18.01.2025
[Red. vydalena]
.
18.01.2025
1, Niama čužoj vajny, jak niama čužych dziaciej.
Hańba ŭtykantam
18.01.2025
Raźjušvajuć buhai, jakija płaciać pa 15 tysiač dalaraŭ kab uciačy. Za ich voś takija maładzieńkija miłyja stvareńni vajujuć i pamirajuć.
nie taki, jak jość
18.01.2025
[Red. vydalena]
Voŭka
18.01.2025
Hańba ŭtykantam, a sami dzie, na vajnie? Ci moža tym byli? Kali tak, to moža i majecie racyju tak kazać. A pakul vy navat horš za tych ŭchilantaŭ, bo nia kožny advažycca sutkami iści praz hory ci pierapłyć tisu dzie mnostva chłopcaŭ tak i zastałosia nazaŭždy.
Biełarus
18.01.2025
nie taki, jak jość, Nie. Takija biełarusy biezumoŭna jość. Niama adpaviednaha praektu - usie krainy-susiedki aktyŭna suprać jaho stvareńnia na svajoj terytoryi. Nu i prablema z samaśviadomaściu, kaniešnie - usia nacyjanalnaja miedyjasupołka dahetul nia vyznačyłasia z voraham i nazyvaje jaho "aficyjnym Mienskam". Niejkaje zamknionaje koła.
Ale jak ža škada spadaryniu Maryju... Ščyryja spačuvańni svajakam dy blizkim. Hierojam słava!
Imia
19.01.2025
Biełarus, sapraŭdnaja prablema ŭ tym, što "miedyjasupołka" (razam z narodcam) nazyvaje voraham Miensk, a nie Maskvu.
Biełarus
20.01.2025
Imia, Heta ŭžo nastupny ŭzrovień pahłybleńnia, bolš składany. Niedasiažny, pakul nie zasvojeny łakalny. Hetak ža možna skazać pra tych, chto nazyvaje voraham maskvu, nie razumiejučy, što i piekin - daloka nie siabra.
Ale, pakul niezrazumieła "dzie aficyjny Miensk?" - naš varyjant pytańnia "čyj Krym?", pra nastupnyja možna nie pytacca.
Noŭnejm
18.01.2025
Voŭka, nie viarzi ty hetuju łuchtu! Znajšoŭ "chierojaŭ".. Ćfu.
nie taki, jak jość
19.01.2025
Voŭka, navošta jamu iści vajavać za Ukrainu?
native
18.01.2025
Jarki prykład ščyraj i sumlenaj biełaruski. U paraŭnańni ź viačorkami i stryžakami, jakija pijaracca i zrablajuć na biełarusach.
Mch
18.01.2025
Što tut skazać. Zaŭždy pieršymi sychodziać lepšyja ludzi. Hierojam Słava!
Bienia
18.01.2025
Nasyŝiennaja i jarkaja žizń.
Siarhiej.
18.01.2025
Bienia, u tym ta i sprava, što žyćcia jana i nia bačyła. U 19 hod atrymała traŭmu tvaru, lekavałasia, azłobiłasia. Dalej vajna, ranieńnie i …śmierć. Dziaciej mahła naradzić, dyj prosta žyć. Mo vulicu kaliści jejnym imiem nazaviem. Jana hieroj
Nacik
18.01.2025
[Red. vydalena]
Tekla
18.01.2025
Nizki pakłon.... Viečny supakoj daj joj, Panie...
dziŭnyja spravy
18.01.2025
[Red. vydalena]
Dziŭnyja supadzieńni
19.01.2025
dziŭnyja spravy, na rasiei kramloŭskija taksama zazyvajuć radžać pa 5-7 dziaciejč ci vy adzin ź ich?
BČBešnik
18.01.2025
Už jeśli etot łukašistami pokalečiennyj cyplenok vstał, pošieł na vojnu i pohib na niej, to nam silnym zdorovym mužikam i Boh vieleł. Słava etoj dievčonkie i viečnaja pamiať.
Datyšo
18.01.2025
[Red. vydalena]
Jurij
18.01.2025
[Red. vydalena]
Učitiel movy
18.01.2025
[Red. vydalena]
Biełarus
19.01.2025
Jurij, Vielmi škada jaje... Ale ž vajna za vyzvaleńnie Ŭkrainy i vyzvaleńnie Biełarusi - pakul, nažal, anijak nie źviazanyja rečy. Heta prosta pryhožy vyraz, za jakim ničoha niama na spravie. Ukrainskaja dziaržava dahetul varoža stavicca da demakratyčnaj Biełarusi i biełarusaŭ uvohule i nikoli nie dazvolić źjavicca biełaruskamu vyzvolnamu vojsku na svajoj terytoryi. Tamu ŭ volnaj Biełarusi pakul niama chaŭruśnikaŭ pa častcy deakupacyi radzimy.
Hierojam Słava!
Mamkin stratieh
20.01.2025
Biełarus, Kakoje jeŝie na ch "vyzvaleńnie" Ukrainy. Čto ty niesieš, bomž varšavskij.
Jurij
18.01.2025
[Red. vydalena]
Biełarus
18.01.2025
Jurij, u Jeŭropu panajechała niamała takich jak ty ŭkrainskich "patryjotaŭ", jakija lubiać Ukrainu adkul-niebudź z Paryža
.
18.01.2025
Biełarus, snačała oni pieniali biełorusam za to, čto nie łoviat rakiety rukami..
Jurij
18.01.2025
Biełarus, vašich ŝie bilšie pajechała! tilki sotni tisiač ukrajinciv vojuje proti Moskvi,az 9 młn pospolitich biłorusiv v Biłorusi vojuje proti Łuki i Putina.....0.
Biełarus
19.01.2025
Biełarus, a vy taksama lubicie Biełarus ź Vilni ci Varšavy?
Noŭnejm
18.01.2025
[Red. vydalena]
Śpiecialnosť
18.01.2025
[Red. vydalena]
Słava Hierojam!
19.01.2025
Viečnaja pamiać mužnaj biełaruscy!
K
19.01.2025
Maryja, dziakuj tabie za śmiełaść ad usich nas! Ty - saparaŭdny hieroj!
Batalon Lisabon
20.01.2025
K, RIP. Priviet s plažiej Madiejry.
Emílija Pláter, u nas zausiody byli mocyja dziauczyny !
19.01.2025
u nas zausiody byli mocyja dziauczyny ! Emílija Pláter (13 listapada 1806, Vilnia — 23 śniežnia 1831) — hrafinia, źbiralnica biełaruskaha falkloru, udzielnica vyzvolnaha paŭstańnia 1831 hodu ŭ Biełarusi, Letuvie i Polščy. Bijahrafija Z hrafskaha rodu Plateraŭ, jakija ŭ ChV stahodździ pierabralisia ŭ Vialikaje Kniastva Litoŭskaje z Vestfalii. Dziacinstva prachodziła ŭ majontku Likśnie(ru) kala Krasłaŭki, dzie atrymała dobruju chatniuju adukacyju.
Žyvučy na Viciebščynie ŭ svajakoŭ, źbirała i apracoŭvała biełaruskija narodnyja pieśni. Virtuozna vałodała žanram hałašeńniaŭ, vykonvała na fartepijana narodnyja melodyi, zachaplałasia biełaruskaj chareahrafijaj, sama tancavała narodnyja tancy. Sprabavała pisać biełaruskija vieršy, u tym liku stylizavanyja pad narodnyja hałašeńni. Jak śviedčyli sučaśniki, usioj dušoj imknułasia da biełaruskaha ładu, viedała biadoty i niastačy narodu, spačuvała jamu.
« Jana, badaj, nie pamylusia, pieršaja z zapałam, ułaścivym čułamu i šlachietnamu sercu, — piša Marks, — addałasia dušoj biełaruskamu ludu, dobra bačyła jaho biadu i spačuvała jamu, namahajučysia jak tolki było možna, ablehčyć dolu. Jana źbirała i śpiavała biełaruskija narodnyja pieśni, štodnia płaciła tym, chto joj napiavaŭ ich. Słuchajučy hetyja pieśni, sama sprabavała składać niešta im padobnaje. Na fartepijana jana ŭmieła vielmi vyrazna pieradać i zuchavataść, i tuhu narodnych matyvaŭ, i navat tembr saprana-žalejki i basa-dudki. »
—Maksimiljan Marks
U 1829 hodzie razam z maci vypraviłasia ŭ padarožža ŭ Varšavu i Krakaŭ.
U časie vyzvolnaha paŭstańnia 29 sakavika 1831 hodu razam z svajakom C. Plateram arhanizavała ŭ miastečku Dusiatach partyzanski adździeł z 280 strałkoŭ, 60 końnikaŭ i niekalkich socień kasinieraŭ i paviała jaho na Dźvinsk. Siarod paŭstancaŭ było niamała dziaŭčat.
30 sakavika paŭstancy raźbili rasiejski adździeł kala paštovaj stancyi Daŭhieli, 2 krasavika adbyŭsia boj z achoŭnaj častkaj hienerała Šyrmana, potym — boj pad Ucianaj i 4 krasavika zachop miastečka Jeziarosaŭ.
Pa razhromie kazakami paŭstańnia Emilija Plater na čale nievialikaj hrupy dałučyłasia da adździeła Karala Załuskaha(pl). 17 traŭnia adździeł E. Plater zaniaŭ Vilkamir i ŭ červieni ŭliŭsia ŭ rehularnaje polskaje vojska D. Chłapoŭskaha(pl). Za śmiełaść i rašučaść u bajavych dziejach kamandavańnie paŭstanckimi siłami pryznačyła E. Plater hanarovym kamandziram roty ŭ piachotnym pałku i prysvoiła joj zvańnie kapitana. U liku inšych paŭstanckich hrupovak adździeł braŭ udzieł u bojkach suprać rasiejskich vojsk (pad Radziviliškami, Vilniaj, Šaŭlami i ŭ inšych miescach).
Pry adychodzie paŭstancaŭ u Prusiju zachvareła i pamierła. Spačyła ŭ Kapciovie.
«Jana stała snajpieram». Stali viadomyja abstaviny hibieli va Ukrainie 24-hadovaj Maryi Zajcavaj
Za ich voś takija maładzieńkija miłyja stvareńni vajujuć i pamirajuć.
Ale jak ža škada spadaryniu Maryju... Ščyryja spačuvańni svajakam dy blizkim. Hierojam słava!
Ale, pakul niezrazumieła "dzie aficyjny Miensk?" - naš varyjant pytańnia "čyj Krym?", pra nastupnyja možna nie pytacca.
U paraŭnańni ź viačorkami i stryžakami, jakija pijaracca i zrablajuć na biełarusach.
Słava etoj dievčonkie i viečnaja pamiať.
Hierojam Słava!
Bijahrafija
Z hrafskaha rodu Plateraŭ, jakija ŭ ChV stahodździ pierabralisia ŭ Vialikaje Kniastva Litoŭskaje z Vestfalii. Dziacinstva prachodziła ŭ majontku Likśnie(ru) kala Krasłaŭki, dzie atrymała dobruju chatniuju adukacyju.
Žyvučy na Viciebščynie ŭ svajakoŭ, źbirała i apracoŭvała biełaruskija narodnyja pieśni. Virtuozna vałodała žanram hałašeńniaŭ, vykonvała na fartepijana narodnyja melodyi, zachaplałasia biełaruskaj chareahrafijaj, sama tancavała narodnyja tancy. Sprabavała pisać biełaruskija vieršy, u tym liku stylizavanyja pad narodnyja hałašeńni. Jak śviedčyli sučaśniki, usioj dušoj imknułasia da biełaruskaha ładu, viedała biadoty i niastačy narodu, spačuvała jamu.
« Jana, badaj, nie pamylusia, pieršaja z zapałam, ułaścivym čułamu i šlachietnamu sercu, — piša Marks, — addałasia dušoj biełaruskamu ludu, dobra bačyła jaho biadu i spačuvała jamu, namahajučysia jak tolki było možna, ablehčyć dolu. Jana źbirała i śpiavała biełaruskija narodnyja pieśni, štodnia płaciła tym, chto joj napiavaŭ ich. Słuchajučy hetyja pieśni, sama sprabavała składać niešta im padobnaje. Na fartepijana jana ŭmieła vielmi vyrazna pieradać i zuchavataść, i tuhu narodnych matyvaŭ, i navat tembr saprana-žalejki i basa-dudki. »
—Maksimiljan Marks
U 1829 hodzie razam z maci vypraviłasia ŭ padarožža ŭ Varšavu i Krakaŭ.
U časie vyzvolnaha paŭstańnia 29 sakavika 1831 hodu razam z svajakom C. Plateram arhanizavała ŭ miastečku Dusiatach partyzanski adździeł z 280 strałkoŭ, 60 końnikaŭ i niekalkich socień kasinieraŭ i paviała jaho na Dźvinsk. Siarod paŭstancaŭ było niamała dziaŭčat.
30 sakavika paŭstancy raźbili rasiejski adździeł kala paštovaj stancyi Daŭhieli, 2 krasavika adbyŭsia boj z achoŭnaj častkaj hienerała Šyrmana, potym — boj pad Ucianaj i 4 krasavika zachop miastečka Jeziarosaŭ.
Pa razhromie kazakami paŭstańnia Emilija Plater na čale nievialikaj hrupy dałučyłasia da adździeła Karala Załuskaha(pl). 17 traŭnia adździeł E. Plater zaniaŭ Vilkamir i ŭ červieni ŭliŭsia ŭ rehularnaje polskaje vojska D. Chłapoŭskaha(pl). Za śmiełaść i rašučaść u bajavych dziejach kamandavańnie paŭstanckimi siłami pryznačyła E. Plater hanarovym kamandziram roty ŭ piachotnym pałku i prysvoiła joj zvańnie kapitana. U liku inšych paŭstanckich hrupovak adździeł braŭ udzieł u bojkach suprać rasiejskich vojsk (pad Radziviliškami, Vilniaj, Šaŭlami i ŭ inšych miescach).
Pry adychodzie paŭstancaŭ u Prusiju zachvareła i pamierła. Spačyła ŭ Kapciovie.