Navuka i technałohii33

Niervovyja kletki nie tolki adnaŭlajucca, ale i pierasadžvajucca

Pierasadka niervovych kletak dapamahaje adnavić narmalnyja funkcyi mozhu, vyśvietlili amierykanskija niejrafizijołahi padčas dośledaŭ nad chimieryčnym mozham myšej-mutantaŭ.

Ab čarhovym praryvie ŭ halinie kiravanaha niejrahienieza paviedamlaje Science.

Hrupie, jakaja abjadnała daśledčykaŭ z Harvardskaha ŭniviersiteta, Centralnaha špitala Masačusetsa i Harvardskaj miedycynskaj škoły (Bostan, ZŠA), udałosia transpłantavać embryjanalnyja niervovyja kletki darosłym myšam, nieŭsprymalnym da leptynu — harmonu, što rehuluje abmien rečyvaŭ i vahu cieła. Transpłantavanyja kletki adnavili narmalnyja funkcyi hipatałamusa — adździeła mozhu, jaki rehuluje funkcyi endakrynnaj sistemy, u vyniku čaho žyvioły, asudžanyja na chraničnaje atłuścieńnie, pierastavali nabirać lišniuju vahu.

Mahčyma, što ŭ budučyni z dapamohaj pierasadžanych niejronaŭ udasca lačyć epilepsiju, chvaroba Parkinsona, autyzm, śpinnamazhavyja traŭmy i hienietyčnyja zachvorvańni niervovaj sistemy, jakija nie paddajucca lačeńniu inšymi mietadami.

«Da hetaha było viadoma, što pierasadžanyja kletki mohuć paŭnavartasna pryžyvacca tolki ŭ dvuch adździełach mozhu — niuchalnaj cybulinie i zubčastaj źvilinie hipakampa. Nam ža ŭdałosia mietadam pierasadki kletak adnavić sistemnyja funkcyi hipatałamusa — adździeła mozhu, u jakim nie adbyvajecca naturalnaja rehienieracyja niejronaŭ», — tłumačyć značeńnie ekśpierymientaŭ, vyniki jakich publikuje Science, prafiesar Džefry Maklis, zahadčyk łabaratoryi Harvardskaha ŭniviersiteta.

Vyniki, atrymanyja ŭ łabaratoryi Maklisa, pašyrajuć namienkłaturu «mazhavych departamientaŭ», u jakich moža adbyvacca rehienieracyja niervovych kletak, abo niejrahieniez — źjava, jakaja doŭhi čas admaŭlałasia jak bolšaj častkaj navukovaj supolnaści, tak i abyvacielami -- ličycca ž, što «niervovyja kletki nie adnaŭlajucca» .

Adkryćcio niejrahienieza ŭ hipakampie — adździele mozhu, jaki adkazvaje za tranfarmacyju karotkačasovych uspaminaŭ u doŭhačasovyja, — hruntoŭna karektuje ŭjaŭleńnie ab darosłym mozhu jak statyčnaj sistemie, što adaptujecca vyklučna za košt pierabudovy suviaziaŭ pamiž niejronami, kolkaść jakich u mozhu darosłaha arhanizma zastajecca niaźmiennaj. Adnak za apošnija niekalki hadoŭ pačało pastupać usio bolš dadzienych, što niejrahieniez adbyvajecca nie tolki ŭ «mabilnym» hipakampie, što vykonvaje, u pryvatnaści, funkcyju prastoravaj pamiaci, ale i ŭ bolš «stabilnym» hipatałamusie, jaki adkazvaje za bazavyja funkcyi abmienu.

Prafiesar Maklis byŭ adnym ź pieršych, chto zdoleŭ abvierhnuć dohmu statyčnaha mozhu, jašče ŭ 2000-m hodzie paśpiachova pierasadziŭšy embryjanalnyja niejrony ŭ karu hałaŭnoha mozhu darosłaj myšy. Niahledziačy na toje, što niejrony pryžylisia, zastavałasia niezrazumiełym, ci zdolnyja novyja kletki vykonvać tyja ž funkcyi, što i staryja, heta značyć ustaloŭvać novyja sinaptyčnyja suviazi, udzielničajučy ŭ pastajannaj adaptyŭnaj pierabudovie niejronavych sietak, jakaja supravadžajecca ŭtvareńniem novych suviaziaŭ pamiž niervovymi kletkami — sinapsaŭ.

Z dapamohaj mikraskopa zvyšvysokaha razroźnieńnia z ultrahukavym pazicyjanavańniem navukoŭcy zdoleli ź vialikaj dakładnaściu pierasadzić paznačanyja niervovyja kletki, uziatyja sa zdarovaha embryjona, u defiektny hipatałamus darosłaj myšy, niejrony jakoha byli nieŭsprymalnyja da leptynu.

Pierasadžanyja kletki, nie tolki dobra pryžylisia,
ale i paśpiachova dyfierencyjavalisia ŭ čatyry hrupy niejronaŭ, adčuvalnych da hetaha harmonu, a darosłyja myšy ź pierasadžanymi niervovymi kletkami stali ŭ vyniku važyć na 30% mienš, čym žyvioły ŭ kantrolnaj hrupie — myšy z takim ža defiektam mietabalizmu, i myšy, čyj mietabalizm karektavaŭsia inšymi mietadami (chimičnymi i harmanalnymi).

Bolš detalovaje daśledavańnie «chimieryčnaha hipatałamusa» z dapamohaj elektronnaha mikraskopa, malekularnaha analizu i śpiecyjalnaha mietadu, jaki dazvalaje fiksavać elektryčny patencyjał hrup niejronaŭ až da asobnych kletak, pakazaŭ, što pierasadžanyja zdarovyja niejrony całkam intehravalisia ŭ niejrasietku myšy-mutanta, ustalavaŭšy z haspadarskimi kletkami narmalnyja sinaptyčnyja suviazi, takim čynam kampiensavaŭšy defiekt, što nie dazvalaŭ im narmalna reahavać na harmon.

«Na samaj spravie embryjanalnyja niejrony nieabaviazkova ŭbudoŭvać u niejratkanku recypijenta ź juvielirnaj dakładnaściu, — kažuć daśledčyki. — Niejrony, prosta apynuŭšysia ŭ „rodnym“ asiarodździ, pačynajuć vykonvać funkcyju anten, imhnienna reahujučy na harmon i adnaŭlalučy prachodžańnie sihnału. Heta dazvalaje z aptymizmam hladzieć na budučyniu kantralavanaha niejrahienieza ŭ terapii inšych zachvorvańniaŭ, źviazanych z parušeńniami mazhavych funkcyj, u tym liku psichičnymi».

Kamientary3

U jaki dzień u 2020-m mahli zdarycca pieramieny? Polski dypłamat vydaŭ knihu ab pracy ŭ Biełarusi i daŭ adkaz na heta pytańnie9

U jaki dzień u 2020-m mahli zdarycca pieramieny? Polski dypłamat vydaŭ knihu ab pracy ŭ Biełarusi i daŭ adkaz na heta pytańnie

Usie naviny →
Usie naviny

Na Alascy źnik samalot z 10 čałaviekami na borcie

Rasijanie stali nabyvać tury ŭ Biełaruś u try razy čaściej, čym letaś1

Kanał u Arhiencinie afarbavaŭsia ŭ tryvožna-čyrvony koler FOTAFAKT3

U Brusieli čaćvierty raz za tydzień adbyłasia stralanina, jość zahinuły1

Pavodle novaha zakona, niebiaśpiečnym sabakam moža być pryznany navat špic12

Hiermanija padazraje Rasiju ŭ šerahu dyviersij z aŭto pa ŭsioj krainie8

U Minsku prosta na darozie zahareŭsia traktar z pryčepam2

Alaksandr Łukašuk: Adnojčy mianie pradstavili ŭ efiry: «Na suviazi z nami Alaksandr Łukašenka». Maja mama płakała10

Paŭłu Vabiščeviču, jakoha abvinavacili nibyta ŭ sprobie padryvu pasažyrskaha ciahnika, dali 23 hady kałonii3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U jaki dzień u 2020-m mahli zdarycca pieramieny? Polski dypłamat vydaŭ knihu ab pracy ŭ Biełarusi i daŭ adkaz na heta pytańnie9

U jaki dzień u 2020-m mahli zdarycca pieramieny? Polski dypłamat vydaŭ knihu ab pracy ŭ Biełarusi i daŭ adkaz na heta pytańnie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić