Pracoŭnyja mihranty prablemy ekanomiki Biełarusi nie vyrašać, i Łukašenka pačaŭ heta razumieć. Mierkavańnie Čałaha
«U krainu ludzi imihrujuć pa dźviuch pryčynach. Ale ŭ nas niama ni taho, ni druhoha».
Niadaŭna Alaksandr Łukašenka nazvaŭ vyklikam vymušanuju mihracyju ludziej. Praŭda, havaryŭ jon nie pra biełarusaŭ, jakija źjazdžajuć z krainy, a zamiežnikaŭ, jakija pryjazdžajuć pracavać.
«Padciahvajucca ludzi, jakija chočuć žyć, pracavać, zarablać i niejkuju kapiejku pasyłać na radzimu, kab prakarmić svaich dziaciej. Ale ŭsia biada ŭ tym, što hetyja ludzi dalokija ad tych spraŭ, jakija my vyrašajem. Jany niekampietentnyja. Jany prafiesijna nie padrychtavanyja», — zajaviŭ Łukašenka.
Ekanamist Siarhiej Čały ŭ novym vypusku svajoj prahramy prakamientavaŭ hetyja słovy:
«Ničoha sabie, voś tak voś pa emihrantach. Nu dobra, ad Trampa možna takoje pačuć, što tudy [u ZŠA] «Mieksika pasyłaje tolki svaich złačyncaŭ i hvałtaŭnikoŭ».
Pa słovach ekanamista, hetyja słovy — pieršaje pryznańnie na ŭzroŭni Łukašenki taho, što «idzie skills mismatch u ekanomicy». Tak nazyvajuć situacyju ŭ ekanomicy, kali navyki, jakimi vałodajuć rabotniki, nie adpaviadajuć patrabavańniam rynku pracy. U vyniku ŭ ekanomicy niedachop rabotnikaŭ, choć i jość prytok pracoŭnaj siły.
Čały zaŭvažaje, što pra hetu prablemu daŭno havaryli. Jon nahadvaje słovy namieśnicy ministra ekanomiki Biełarusi Taćciany Brancevič:
«Niekatoryja krainy kampiensujuć niedachop nacyjanalnych pracoŭnych resursaŭ za košt mihracyi. Dosyć raspaŭsiudžanaja stratehija. Ale nieadnaznačnaja z punktu hledžańnia vyniku. Prosta praz toje, što dla praryŭnoha raźvićcia nieabchodnyja kvalifikavanyja kadry. A ich, pa vialikim rachunku, nie chapaje i ŭ bolšaści krain — patencyjalnych recypijentaŭ.
Taksama isnujuć ciažkaści z adaptacyjaj mihrantaŭ z dalokich rehijonaŭ. Ich paŭnavartasnaje intehravańnie ŭ novaje kulturnaje asiarodździe patrabuje i časavych, i finansavych, i maralnych vysiłkaŭ».
Čały tłumačyć, čamu pracoŭnyja mihranty nie zmohuć vyrašyć prablemy niedachopu kvalifikavanych kadraŭ na rynku pracy Biełarusi:
«U krainu ludzi imihrujuć pa dźviuch pryčynach (kali tolki heta nie tyja, chto biažyć ad vajny) — heta ci pracavać i žyć lepš, čym u siabie na radzimie, ci jechać pa «vełfier» (welfare, sacyjalnyja vypłaty. — NN). U pieršym vypadku, heta jak praviła, Amieryka, u druhim — Jeŭropa. Ale ŭ nas ža niama ni taho, ni druhoha».
Dniami Łukašenka znoŭ pabłažliva vykazaŭsia pra mihrantaŭ z Uschodu.
«Chočaš zaprasić tadžykaŭ, uźbiekaŭ, kazachaŭ, siryjcaŭ, afhancaŭ, lubych ludziej, zaprašaj. Ale ty pavinien viedać, što heta za ludzi i što jany tabie patrebnyja na hetym miescy i mohuć hetuju apieracyju ažyćciaŭlać. Nie ŭmiejuć — navučy. Ale ty za hety dziasiatak-dvaccać čałaviek pavinien hałavoj adkazvać», — zapatrabavaŭ palityk.
Ale paśla na sajcie Łukašenki zamiest cytaty ź pieralikam nacyjanalnaściaŭ napisali, što havorka pra biezabličnych «zamiežnych hramadzian».
«My nikoha ad mihrantaŭ abaraniać nie budziem». Łukašenka prahnazuje novy kryzis na zachodnich miežach
U Biełaruś pryjechała ŭ dva razy bolš pracoŭnych mihrantaŭ, čym letaś. Jakaja kraina ŭ lidarach?
Niedachop rabotnikaŭ u Biełarusi vyklikaŭ niečakany pabočny efiekt
Biełaruś šukaje rabotnikaŭ u Vjetnamie. Voś čamu pakul ničoha nie atrymałasia
Kamientary